Ilija Vujačić

Bibliografija

Rođen je 20. jula 1953. godine u Tivtu. Gimnaziju je pohađao u Kotoru i Herceg Novom. Studirao je uporedo političke nauke (1974‒1978) i filozofiju (1975‒1978) na Beogradskom univerzitetu. Magistrirao je (1986) i doktorirao (1992) na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Na istom fakultetu radio je u svim zvanjima ‒ od asistenta do redovnog profesora (1981‒2018). U dva mandata obavljao je funkciju prodekana za nastavu (2000‒2002. i 2004‒2006) i dekana (2009‒2012. i 2012‒2015). Radio je kao gostujući profesor na predmetu Političke teorije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici (2007‒2013) i na predmetima Istorija civilizacija, Istorija političkih ideja i Savremena politička teorija na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica (2009‒2018). Osam godina (2005‒2013) bio je urednik 26 edicija i biblioteka u izdavačkom preduzeću „Službeni glasnik“ u Beogradu, gdje je kao urednik objavio preko 450 naslova. U tom periodu je „Službeni glasnik“ dva puta bio Izdavač godine Beogradskog sajma knjiga (2006. i 2007). Bio je član Predsjedništva Udruženja za političke nauke SRJ, odnosno Srbije i Crne Gore (1992–2006), a potom Udruženja za političke nauke Srbije (2006‒2018); bio je generalni sekretar (1992‒1996) i predsjednik Udruženja za političke nauke SRJ (1996‒2000) i član Predsjedništva Udruženja za ustavno pravo Srbije (1996‒1998). Bio je jedan od osnivača i predsjednik Programskog savjeta Centra za liberalno-demokratske studije u Beogradu (1999‒2020) i jedan od osnivača i potpredsjednik beogradskog Centra za slobodno tržište (2001‒2019). Bio je član Redakcije časopisa Beogradskog univerziteta Gledišta (1984‒1989), član Redakcije mjesečnika političkih analiza Prizma (2001‒2004) u Beogradu i časopisa Univerziteta Donja Gorica Humanističke studije (2013‒ ), kao i član izdavačkih savjeta časopisa: Sociološkog pregleda iz Beograda (1987‒1990), Kultura polisa iz Novog Sada (2010‒2015), Civis, FPN Podgorica (2014) i slovačkog časopisa Politické vedy (2014‒2018).

Usavršavao se u Italiji (1983; 1995), Njemačkoj (1985; 1990), Velikoj Britaniji (2003; 2004) i SAD (2005). Držao je predavanja na University College London ‒ School of Slavonic and East European Studies (SSEES) (2003. i 2004) i Center for Humanistic studies, George Mason University u Arlingtonu, Virdžinija (2005). Njegove oblasti interesovanja su: politička teorija, istorija civilizacija, istorija i teorija liberalizma, teorija federalizma, tranzitologija i procesi demokratizacije. Posebno se bavio evropskom političkom mišlju XVII i XVIII vijeka. Pisao je članke o političkoj misli Altuzijusa, Dekarta, Bejkona, Lajbnica, Huga, Mandevila, Hjuma, Smita, Fergusona, Fon Humbolta, Mila, Marksa, Hajeka, Popera, Volzera, Fridmana, Nozika, Plamenca, Njegoša i Ljubiše. U posljednjih dvadeset godina intenzivno se bavio problemima društvene i političke integracije, politike identiteta i politike priznanja, multikulturalizma i grupnih i manjinskih prava.

Objavio je osam knjiga (Federalistička alternativa. Njemačke teorije federalizma 17-og vijeka: Altuzijus, Hugo i Lajbnic, Institut za političke studije, Beograd, 1993; Politička teorija, FPN i Čigoja štampa, Beograd, 2002; Hronika odložene tranzicije /Političke analize/, Stylos, Novi Sad, 2005; Teoretičari liberalizma /koautor sa D. Lakićevićem i B. Stojanovićem/, „Službeni glasnik“, Beograd, 2007; Pojmovnik demokratije /koautor sa B. Mijatovićem i T. Marinkovićem/, CLDS i „Službeni glasnik“, Beograd, 2008; Federalistička ideja. Počeci evropske federalističke tradicije /dopunjeno i izmijenjeno izdanje knjige Federalistička alternativa/, Politička kultura, Zagreb, 2014; Saznanje i politika, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Disput, Zagreb, 2014; Država između građanskog i nacionalnog, UDG, Podgorica, 2021), 54 naučna članka, 35 kraćih analitičkih radova i dvadeset recenzija, osvrta i prikaza.

Govori i piše engleski, pasivno se služi njemačkim, italijanskim i francuskim jezikom. Prevodio je sa engleskog knjige i članke: Friedrich A. von Hayek, Poredak slobode, Global Book, Novi Sad, 1998; Majkl Volzer, Područja pravde, „Filip Višnjić”, Beograd, 2000, Frensis H. Hinsli, Suverenost, „Filip Višnjić”, Beograd, 2000, Robert Nozick, „Država", Dometi, Rijeka, br. 1‒2, 1989; Hana Arent, „O nasilju;“ Dejvid I. Kercer, „Moć obreda;“ i Dejvid I. Kercer, „Obredi moći“,“ sve u: Uvod u političku antropologiju, Čedomir Čupić (ur.), Čigoja štampa, Beograd, 2002 (zajedno sa Jasnom Vujačić); David Boaz, Libertarijanizam, CLDS, Beograd, 2003 (stručna redakcija prevoda) Enciklopedija društvenih nauka (prir. Adam Kuper i Džesika Kuper), tom I i II, „Službeni glasnik”, Beograd, 2009 (stručna redakcija prevoda politikoloških odrednica).

Radio je na različitim istraživačkim projektima u oblasti političke teorije, političkih institucija, visokog obrazovanja, civilnog društva i konstitucionalizma; učestvovao je na više desetina međunarodnih naučnih konferencija i rukovodio kao kodirektor sa prof. dr Džozefom Džulijanom Međunarodnom ljetnjom školom Modernizing Local Community u organizaciji Palgo centra (Palić, 2000). Zajedno sa prof. dr Aleksandrom Jovanović sa Pravnog fakulteta u Beogradu bio je rukovodilac interdisciplinarnog kursa Freedom and Development (2001. i 2002. godine) za studente ekonomije, prava i političkih nauka iz Srbije i Crne Gore u okviru International Freedom Projecta sponzorisanog od strane John Templeton Foundation iz Vašingtona.

Od 2018. godine radi kao redovni profesor i dekan Humanističkih studija Univerziteta Donja Gorica. Od 2018. godine član je Savjeta Leksikografskog centra i Instituta za jezik i književnost „Petar II Petrović Njegoš“ Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a od 2020. predstavnik Crne Gore u Generalnoj skupštini European Social Survey (ESS-ERIC).

Za vanrednog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 16. decembra 2022. godine.

© 2017 CANU - Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.
Sva prava zadržana.
Me / En